Jabuke

Jabuke

utorak, 3. studenoga 2015.

Vrt u studenom

U studenome u povrtnjaku ima još salate, endivije, radiča, poriluka, kelja pupčara, brokule, kasne cvjetače, kineskoga zelja, korabice, bijele i žute repe, zimske crne rotkve, rotkvica, špinata, blitve, matovilca, komorača i hrena. Ako ste prije mraza povrće koje dospijeva za berbu prekrili netkanom folijom još neko vrijeme može ostati na gredicama. Prije no što padne snijeg izvadite preostalu ciklu, mrkvu, peršin, celer i pastrnjak pa zamrznite ili spremite u trap, podrum ili odgovarajuće spremište za zimu. Vrtlari u jadranskom području beru i raštiku, zimski kupus i kelj. Na toplijim mjestima njihovih vrtova naći će se još i pokoja rajčica, paprika, patlidžan, tikvica, krastavac i grah mahunar.

Prije zime, za toplih dana bez vjetra, prazne gredice raščistite, biljne ostatke odložite u kompostište, pa tlo pognojite organskim gnojivima i duboko preštihajte.
Višegodišnje povrće i začinsko bilje, kao rabarbaru, timijan, metvicu, matičnjak i kadulju, osobito ako se jako raširilo, razmnožite dijeljenjem i presadite. Niste li dosad, ispraznite klijalište i dezinficirajte ga, a kompost još jednom prorahlite i prozračite. Za zagrijavanje klijališta sljedeće sezone nabavite i prikupljajte bioenergetski materijal: stajski gnoj, gnoj peradi, nezaražene otpatke iz vrta, slamu, kukuruzovinu, komušine, lišće i slično. Do punjenja klijališta u veljači sav prikupljeni materijal, dok je još suh, prekrijte plastičnom folijom.
Blaga klima u jadranskom području omogućuje i u studenom sjetvu mrkve, peršina, matovilca, graška i boba te sadnju češnjaka, luka srebrnjaka, lučica za mladi luk, ozimoga kelja i salate. U kopnenom području u studenom više ne možemo sijati na otvoreno. No u tunele i plastenike možete posaditi lučice za mladi luk, presadnice ozimoga kelja i zimske salate, češnjak i luk srebrnjak te posijati špinat i matovilac.
Okopajte ukrasno grmlje, a ruže zagrnite zemljom i prekrijte granama četinjača. Osjetljivo bilje omotajte jutenim vrećama ili obložite slamom učvršćenom prućem. Biljke u loncima koje su tijekom ljeta bile na balkonu i na terasi sklonite na zimovanje u odgovarajuću hladnu prostoriju u kući.
Travnjak u studenom valja još jednom pokositi i pograbljati skupa s otpalim lišćem. Uredite i cvjetne gredice: počupajte sve osušene nadzemne dijelove jednogodišnjega cvijeća i odložite u kompostište, pa prazne dijelove cvjetnjaka preštihajte i pripremite za proljetnu sjetvu i sadnju. Sredinom studenoga izvadite rizome kane sa što više zemlje, da se preko zime ne osuše. Odložite ih u suh i umjereno vlažan podrum do veljače.
Ako tlo nije smrznuto, sredina studenoga najbolje je vrijeme za sadnju listopadnoga drveća, grmlja i voćaka jer se u to doba sadnice vade iz rasadnika i utrapljuju u prodajnim centrima. Pograbljajte lišće u voćnjaku, pokupite sve otpale plodove, osobito one zaražene monilijom i drugim bolestima. Kad otpadne lišće možete započeti rezidbu starijih voćaka koje valja prorijediti i pomladiti.

Novi vrtlari, koji osnivaju svoj prvi vrt, trebali bi površinu na kojoj će uzgajati povrće, cvijeće i voćke rigolati, dakle prorahliti na dubinu dviju štihača. Površinski sloj pritom obogatite zrelim stajnjakom ili kompostom, a donji sloj prorahlite. Ako je tlo izrazito glinasto ili pjeskovito, na donji sloj tla položite dodatan što deblji sloj gnoja, natrula sijena ili slame, gruba, nezrela komposta ili lišća, što će tijekom godine zadržavati vodu, polako se razgrađivati i obogatiti tlo trajnim humusom.
A što će od svega ovoga navedenoga u studenom vrijedni vrtlari – i stari i novi - uspjeti obaviti, to ćemo vidjeti: jer sve ovisi o vremenu i našem zdravlju.