Jabuke

Jabuke

srijeda, 1. lipnja 2016.

Vrt u lipnju

U lipnju dospijeva luk srebrenac
U lipnju srednje mjesečne temperature zraka u nizinskom području Hrvatske iznose oko 18,9°C, uz obalu i na otocima oko 21,7°C, a u središnjem planinskom području oko 16,6°C. Početak i puna cvatnja lipe sitnolisne znak je da nastupa fenološko pravo ljeto. Srednje mjesečne količine oborina kreću se od 125 l/m² u središnjem planinskom dijelu Hrvatske do 90 l/m² u nizinskim predjelima. Duž obale i na otocima u lipnju može pasti oko 65 l/m² padalina. U Zagrebu u lipnju sunce izlazi oko 5h, a zalazi oko 21h. Kad zaprži sunce ne pomaže ni šilterica ni šeširić, pa u vrtu ujutro boravimo do 9 h, a poslijepodne nastavljamo raditi tek poslije 17h, i to samo ako nije sparno.
A kakvo je stanje u lipnju u korisnom dijelu vrta? Ovisno o tome jesmo li u jesen i u proljeće u povrtnjaku uspjeli sve po planu posijati i posaditi, u prvom ljetnom mjesecu za berbu dospijeva grašak i bob, luk srebrenac, češnjak, mlada mrkva, cikla i peršin, salata, blitva, rani kupus, kelj, cvjetača i korabica. U povrtnjaku na Jadranu u lipnju beremo i mlade tikvice, grah mahunar, a potkraj mjeseca i rajčice i krastavce.
Uzgajate li rabarbaru, kad berete peteljke uvijek ostavite polovicu listova, kako bi biljka imala dovoljno lišća za stvaranje novih izbojaka. Peteljku hvatajte što bliže bazi i naglim pokretom prema gore otkinite list da ožiljak na stabljici bude što manji. Kad peteljke postanu spužvaste više nisu za jelo.
Šparoge u novom nasadu koji je ove godine dao prvi urod berite samo do početka lipnja. U starijim nasadima izboje režite sve do trećeg desetodnevlja. Kad završi berba pognojite ih mineralnim gnojivom s podjednakim udjelom dušika, fosfora i kalija i okopajte. Listove koji će ljeti biti lijep ukras vrta ostavite da slobodno rastu.
Gredice s kojih ste pobrali rano povrće pognojite i prekopajte pa izravno posijte mrkvu, ciklu, rotkvu, podzemnu korabu, blitvu, salatu, niski grah mahunar, kukuruz šećerac, krastavce, tikvice, endiviju, radič i komorač. Na gredicu za uzgoj presadnica posijte cvjetaču, korabicu, salatu, endiviju i radič. U jadranskom području posijte i kupus, zimski kelj, kelj pupčar i raštiku.
Presadnice kupusa, kelja, kelja pupčara, salate, a na Jadranu i rajčice i paprike za kasnoljetnu i jesensku berbu, posadite na pripremljene gredice. Ne zaboravite svaku biljku poslije sadnje dobro zaliti. 


Rajčice na zastirci od sijena u lipnju brzo rastu
Rajčice redovito vežite uz potpornje i na vrijeme im otkidajte zaperke, da se prejako ne razgranaju. Gredice okopavajte i plijevite ili tlo prekrivajte organskom zastirkom (lišće, sijeno, pokošena trava i slični usitnjeni otpaci iz vrta koji trunu) kako biste sačuvali vlagu. Ako je tlo premokro, zastirku odgrćite i okopavajte ujutro kad vlaga isparava iz tla. Suho tlo okopavajte predvečer kad tlo upija vlagu.
Redovito pregledavajte povrće kako biste na vrijeme uočili jaja, ličinke ili odrasle štetnike te znakove biljnih bolesti. 

Zaokupljeni povrćem, ne zaboravite na ljekovito i začinsko bilje. Metvici, matičnjaku, kadulji, čubru i timijanu povremeno prikratite vrhove, kako bi im grmići bili lijepi i zbijeni. Odrezanu zelen, s cvjetićima ili bez njih, trošite svježu – kušajte kokošju juhu s timijanom i jednim listićem kadulje - ili sušite u hladovini u tankom sloju za zimu.

Uzgajate li jagode, uvijek poberite i sve plodove zaražene sivom plijesni, kako se ne bi zarazili preostali zdravi plodovi. Po potrebi, sve dok traje berba, nasad jagoda zalijevajte.
Od kraja svibnja pa sve do konca lipnja voćke odbacuju plodiće koje neće moći ishraniti. Plodovi posebno jako otpadaju za oblačna i kišovita vremena, te ako nastupi suša. Mnogo plodova otpadne s mlađih stabala, sa slabije razvijenih grana na starijim stablima, te ako je cijelo stablo slabo razvijeno. Voćke ne mogu ishraniti sve zametnute plodove jer tijekom lipnja intenzivno rastu mladice i zameću se cvjetni pupovi za sljedeću vegetaciju. Dio plodova otpadne i zbog mraza, tuče i jaka vjetra. Ako usprkos prirodnom otpadanju na stablima ostane još mnogo plodića, osobito na stablima jabuka i breskvi, ne bi bilo loše prorijediti ih i ostaviti samo one najkrupnije i najbolje razvijene. Plodovi će ravnomjerno i ranije dozrijevati, biti bolje obojeni i krupniji. Ako u lipnju bude vruće i padne li premalo kiše tlo ispod voćaka i oko grmova jagodastog voća prekrijte organskom zastirkom kao i biljke u povrtnjaku i
cvjetnjacima. 

Graničice u lipnju uljepšavaju naše cvjetne gredice
U ukrasnom dijelu vrta cvatu brojne vrste cvijeća i ukrasno grmlje; redovito uklanjajte ocvale cvjetove, rahlite tlo oko biljaka malim ručnim kultivatorom i uništavajte korove ili prekrivajte tlo zastirkom. Vežite i usmjeravajte ukrasne penjačice, visoke trajnice vežite uz potporne kolčiće, po potrebi šišajte živicu i kosite travnjak.
Do sredine lipnja još uvijek možete izravno na gredice posijati neven, dragoljub, ukrasne tikvice, ukrasni slak, uresnice, djevojačko oko, različak, lijepe kate, prkos, ukrasni suncokret i slično jednogodišnje cvijeće.
U lipnju počinje sjetva dvoljetnica: maćuhica, zvončića, potočnica, vrtnih tratinčica, turskih klinčeka, islandskog maka, pustikare, divizme, šeboja i sljeza. Posijte ih izravno na mjesto uzgoja ili u plitke posude odnosno na zasebnu gredicu za uzgoj presadnica, koje ćete na jesen posaditi na stalno mjesto. Prekontrolirajte u kakvom je stanju kompostište; ako niste dospjeli u svibnju, premokru hrpu prorahlite i prebacite kako bi se što brže prozračilla i prosušila, osobito ako je neugodna mirisa i okružena rojevima mušica.


Ukrasno bilje na balkonu, na terasi i u kući redovito zalijevajte ujutro ili predvečer odstajalom vodom, po potrebi prignojavajte, sklanjajte u zavjetrinu ako naiđe ljetna oluja ili tuča te otkidajte ocvale cvjetove, oštećene i bolesne dijelove biljke.
U lipnju se većina kućnoga bilja lako ukorijenjava, pa ih možete razmnožiti zelenim reznicama.
A kad obavite sve poslove predviđene za lipanj, lezite u viseću mrežu ili na ležaljku na terasi, na balkonu ili na dvorištu i uživajte u svom lijepom vrtu punom cvijeća.

subota, 28. svibnja 2016.

Crnjika

Crnjika, lat. Nigella damascena, u nekim našim krajevima znana i pod nazivima čupava kata i mačkov brk, dražesna je jednogodišnja starinska biljka iz porodice žabnjaka, visoka oko 40 cm, s nježnim fino izrezuckanim svijetlozelenim lišćem iz kojeg izviruju neobični nebesko plavi, ružičasti, bijeli ili žućkasti cvjetovi. Potječe sa Sredozemlja, a u vrtovima se uzgaja od 16. st.
Veoma je skromna, pa uspijeva i na manje plodnom, ali dobro odvodnjenom vrtnom tlu, na suncu ili u polusjeni. Tlo na kojem ćete je uzgajati ne gnojite preobilno jer tada bujno raste lišće na uštrb cvjetova.

Ako posijete nigelu u rano proljeće, cvjetovi se pojavljuju na početku ljeta i svaka biljka cvate oko 8 tjedana. Cvatnja se na gredici produžuje do jeseni, posijete li sitne crne sjemenke svaka tri tjedna od ranoga proljeća do ranoga ljeta. Crnjikini cvjetovi se mogu sušiti, pa rabiti za cvjetne kitice, kao i neobični suhi mjehurasti plodovi što kad dozru pobijele. Pri vrhu su otvoreni pa zrele sjemenke ispadaju i čupava se kata samozasijava.
Sjemenke prezime i mlade biljčice niknu veoma rano u proljeće. Samo ih valja prorijediti na razmak 20 cm i umjereno pognojiti kompostom.
Stoga, nemate li još zgodnu crnjiku u svom vrtu, ne čekajte proljeće iduće godine da biste je zasijali.
Uspijete li nabaviti sjeme, posijte ga u jesen ili zimi, kako bi mačkov brk niknuo rano sljedeće proljeće i u vrt unio svježe nebesko plavetnilo.

nedjelja, 15. svibnja 2016.

Tratorak

Prije dvadesetak godina, kad sam počela uređivati svoj vrt u gradu, dobila sam od jedne gospođe malo sitnog crnog sjemena nekog cvijeća. To vam je jako lijepo cvijeće, bute vidli kad procvate, rekla je. Kad sam uzgojila flance i kad su visoke uspravne razgranate biljke procvale, ustanovila sam da je to tratorak, lat. Celosia argentea var. cristata, kratkovjeka zeljasta trajnica svjetlozelenih duguljastih ovalnih ili kopljastih listova iz porodice štirova, lat. Amaranthaceae. Bila sam oduševljena kad su se na vrhovima stabljika počeli razvijati i kovrčati veliki baršunasti tamnoružičastocrveni cvatovi. Zbog tih grandioznih i neobičnih cvatova, točnije proširenog cvjetišta, osebujan uspravan tratorak zaslužuje počasno mjesto u svakom vrtu. Od srpnja pa sve do sredine listopada divimo se tim bijelim, žarkožutim, narančastim, crvenim ili tamnoružičastim cvatovima u obliku pijetlove kreste ili perjanice što izranjaju između listova iz središta biljke.

Ukrasni kultivari razvrstavaju se u četiri skupine: 1. cristata s cvatom u obliku pijetlove kreste, 2. plumosa s cvatom u obliku perjanice, 3. childsii s okruglim cvatovima nalik na loptaste zamršene spiralne smotuljke pređe, 4. spicata s vitkim cilindričnim ružičastim cvatovima metalna sjaja jer su pojedini cvjetići pri bazi srebrnastobjelkasti. Svi vrtni kultivari potječu od ishodne divlje vrste Celosia argentea koja je široko rasprostranjena kao korov u ekvatorijalnim tropskim područjima Afrike, Azije i Južne Amerike. Celozije mogu biti visoke od 20 do 80 cm, a najbolje uspijevaju na toplim, sunčanim i zaštićenim mjestima na umjereno plodnom i vlažnom, propusnom, humusom bogatom tlu. Niske sorte su pogodne za obrube i prednje dijelove gredica ispred visokih jednoljetnica i trajnica, srednje visoke za mješovite gredice, a visoke mogu poslužiti kao žarišne točke ukrasnoga dijela vrta. Odrezani cvatovi dugo mogu u vazi uljepšavati dnevnu sobu ili blagovaonicu, a pogodni su i za izradu neobičnih cvjetnih aranžmana.
Velika baršunasta proširena cvjetišta kultivara iz skupine cristata što nalikuju na pijetlove kreste, što rastu i u mom vrtu, tijekom ljeta se neprestano povećavaju i postupno nabiru. Ako ih želite sušiti, kad cvatovi dosegnu svoju punu veličinu, prije no što počnu stvarati plodiće, odrežite ih i uklonite sve listove pa objesiti da se što brže osuše na sjenovitu mjestu – na suncu mogu izblijediti i posmeđiti. Osušeni cvatovi sve četiri skupine kultivara izvrsni su za izradu cvjetnih aranžmana za sve moguće prigode – ne mijenjaju boju i ne drobe se.

Ako želite sačuvati sjeme tratorka iz svoga vrta – to su zapravo sitni sjajnocrni plodići oraščići što rastu na vanjskoj strani cvjetišta, a u svakom je po jedna sjemenka -prikupite malo tih plodića kad počnu dozrijevati i ispadati s cvjetišta. Najjednostavnije ih je prikupiti tako da ispod cvata podmetnete široku plitku posudu - ja za to koristim stari plitki emajlirani protvan za pečenje štrudla - i prstima lagano trljate po cvjetištu: plodići će sami padati u posudu. Pričekajte da se razbježe sitni kukci, otpuhnite latice cvjetića, prosijte plodiće kroz sito ili cjedilku odgovarajuće veličine rupica pa čisto sjeme spremite u suhu staklenu bočicu.
U krajevima s umjerenom klimom gdje temperature zimi nikad nisu niže od - 4°C tratorak prezimljuje u vrtu kao i sve ostale trajnice. U krajevima sa oštrim zimama, visokim snijegom i temperaturama nižim od -20°C uzgajamo ih kao jednogodišnje biljke, što znači da ih izravno na gredice možemo sijati tek onda kad više ne očekujemo proljetne mrazove. Posijte ih plitko; najbolje je sjemenčice samo širom razbacati na gredicu jer im je za klijanje potrebno svjetlo. Za raniju cvatnju valja uzgojiti presadnice u kući, u plasteniku ili u klijalištu pri temperaturi 21–24°C; sjetvu obavite sredinom ožujka, 6-8 tjedana prije posljednjeg očekivanog proljetnog mraza. Dobro razvijene presadnice tratorka na cvjetne gredice posadite tek kad noćne temperature ne budu niže od 7-10°C, sredinom svibnja, na razmak 20–30 cm. Redovito ih zalijevajte jer ne podnose sušu, visokim kultivarima osigurajte oslonac i čekajte da procvatu, što će se dogoditi oko 2 mjeseca nakon sadnje. Cvatnja može trajati oko 8 tjedana. Kad jednom unesete tratorak u svoj vrt, bilo da ste posadili flance ili posijali sjemenčice, on će se svake godine i sam pojaviti na različitim mjestima u vrtu. Kad ih uočite negdje u povrtnjaku ili u drugim dijelovima vrta gdje su nepoželjne, izvadite ih i presadite na željeno mjesto u cvjetnjak ili u neku prikladnu posudu za cvijeće koja može uljepšavati balkon, terasu ili podest na ulazu u kuću.

subota, 14. svibnja 2016.

Perunike

Poslije sunovrata, tulipana i ostalog proljetnog cvijeća, u svibnju i lipnju vrtom dominiraju perunike, lat. Iris, velika skupina zeljastih trajnica koja je latinski naziv  dobila po Iridi, odnosno Iris, lijepoj grčkoj boginji duge i glasnici bogova. Tisuće sorti brojnih ishodnih vrsta i njihovih hibrida gotovo svih boja svrstane su u dvije osnovne skupine, lukovičaste i rizomatske. Lukovičaste perunike najčešće sadimo u kamenjare i uz rubove cvjetnjaka, jer su manje i niže, a srednje visoke i visoke rizomatske, koje su i najčešće u našim vrtovima, zauzimaju sredinu i pozadinu cvjetnih gredica, a lijepo pristaju uza zvončiće, lupine, božure i druge trajnice koje istodobno cvatu. Veoma su lijepe i kao samostalne cvjetne skupine uz terasu ili na  tratini. Osobito su, ne samo u nas nego i u cijeloj Europi te u SAD-u, gdje postoje brojna udruženja uzgajivača irisa, popularne bradate rizomatske perunike, poneke visoke i do 120 cm.

Dok cvatu, redovito uklanjajte ocvale cvjetove, kako se biljke ne bi iscrpljivale stvaranjem sjemena. Ljeti ih, za sušna razdoblja, povremeno zalijte, a najmanje 30 dana poslije cvatnje, u kolovozu svake treće ili četvrte godine, posebice ako im cvatnja oslabi i postanu preguste, razmnožite dijeljenjem. Rizom, odnosno podanak, zadebljalu podzemnu stabljiku, razrežite ili razlomite na dijelove duljine desetak cm. Svaki dio mora imati bar jedan pup i dobro razvijen korijen. Posadite ih u sunčan ili djelomično zasjenjen dio cvjetnjaka na propusno, ali plodno tlo. Teško glinasto tlo prije sadnje duboko prorahlite, dodajte pijesak  i kompost ili posve zreo stajski gnoj, koji je odležao najmanje jednu godinu. Ako je ikako moguće, tlo pripremite bar 2-3 tjedna prije sadnje.



Podanke posadite, ovisno o veličini perunika,  na razmak 20-50 cm. Ne utiskujte ih dublje od desetak cm, kako bi ostali pri površini, jer im godi toplina sunčanih zraka. 
Kad ih budete rasađivali, stare i oštećene dijelove bacite, a suvišne podanke, kojih će zacijelo biti mnogo, jer perunike dosta brzo rastu, podijelite prijateljicama i prijateljima vrtlarima, ljubiteljima prekrasnih perunika.




srijeda, 11. svibnja 2016.

Kana

Svojom egzotičnom elegancijom sve ostale krasnice u vrtu nadmašuje kana, impozantna višegodišnja zeljasta biljka podrijetlom iz gorovitih tropskih predjela Srednje i Južne Amerike. Dok u našim primorskim krajevima odebljale podzemnbe stabljike, rizomi, prezimljuju na gredicama, u hladnijim ih krajevima moramo izvaditi u jesen i zimi čuvati u hladnim prostorijama. Kao i gomoljaste begonije, razmnožavamo ih u ožujku - svaki rizom razrežemo na onoliko dijelova koliko ima pupoljaka - i uzgajamo u posudama na toplu. U vrt ih sadimo tek kad više nema opasnosti da mraz ošteti kanino osjetljivo lišće. Pri sadnji svakoj biljci osigurajte 50 cm2 jer su vrlo bujne, a neki kultivari mogu biti viši od 150 cm.
Ne samo krupni asimetrični cvjetovi, žuti, ružičasti, narančastocrveni ili žarkocrveni, skupljeni u klasove nalik na one u gladiola, nego i tamnozeleno, svijetlozeleno, žutozeleno ili crvenosmeđe veliko, vrlo upadljivo, dekorativno kanino lišće privlači našu pozornost. Stoga ih posadite na sunčano, pogledima izloženo mjesto na cvjetnoj gredici ili u veliki keramički lonac, stari ćup ili bačvicu u kut terase ili balkona. Osigurajte im hranjivo tlo i mnogo vode dok rastu, te po potrebi prihranjujte tekućim gnojivom.
Neobična kana ne pristaje u svaki cvjetnjak, već joj valja brižljivo izabrati pratnju. Biljke koje također djeluju pomalo egzotično, kao patuljaste cinije, sitnocvatuće petunije, verbene, lijepi dečki, ukrasni duhan i niske skrletne kadulje posađene ispred kana cijelo ljeto čine neumornocvatuće jastučiće i slapove. Uz kane ili iza njih pristaju visoke dalije, gladiole, ukrasni mnogocvjetni suncokret ili egzotično grmlje. 

Brojnim kultivarima, nastalim križanjem različitih vrsta iz roda Canna, lat. canna trska, ne mogu se više točno ustanoviti ishodne vrste, pa se svi vode pod zajedničkim latinskim imenom Canna x generalis. Najpoznatiji su kultivari brillant, visok oko 110 cm, s krvavocrvenim cvjetovima, wyoming, visok oko 120 cm, smeđecrvenog lišća s narančastim cvjetovima, goldenfinger, visine oko 110 cm, sa zelenožutim lišćem i zlatnožutim cvjetovima, goldenbird žutih cvjetova s crvenosmeđim pjegama, hercules crvenih cvjetova i purpurnih listova te lucifer, patuljasti kultivar, koji nije viši od 60 cm, svjetlucavocrvenih cvjetova sa žutim rubom.

Budući da nije otporna na hladnoću, kana u našem kopnenom području ne može prezimjeti u vrtu i na otvorenome.
Poslije prvog jesenskog mraza biljke pažljivo iskopajte i ostavite ih da se osuše pod nadstrešnicom zaštićene od hladnoće.
Nemojte odmah odrezati stabljike da se mjesto reza ne zarazi gljivicama koje bi prouzročile truljenje.
Odrežite ih desetak cm iznad podanka tek kad se posve osuše, pa složite u sandučić i prekrijte suhim pijeskom ili tresetom. Temperatura u prostoriji u koju ćete kane spremiti ne bi smjela biti viša od 8-10°C. U ožujku podanke razdijelite i posadite u svježu zemlju za cvijeće. Potaknite ih na novi rast smjestivši kane na toplo. U vrt ih posadite tek u svibnju kad prođe opasnost od kasnoproljetnog mraza. 

ponedjeljak, 9. svibnja 2016.

Pupoljka


Na suhu siromašnu pjeskovitu tlu, na kojem zahtjevnije biljke ne uspijevaju baš najbolje, izvrsno se snalazi pupoljka ili pupoljica,  lat. Oenothera fruticosa subsp. glauca, ranije poznata, osobito u starijoj cvjećarskoj literaturi, pod botaničkim imenom O. tetragona, veoma skromna niska zeljasta trajnica iz porodice pupoljki, lat Onagraceae, podrijetlom iz Sjeverne Amerike. Vjeruje se da većina ukrasnih kultivara, kao lady brookborough, sonnenwende, youngii, highlights, yellow river i drugi, koji se uzgajaju na cvjetnim gredicama u vrtovima, potječu baš od ove podvrste. Na glinovitim teškim i vlažnim tlima pupoljica ne uspijeva dobro, a u sjenovitim dijelovima vrta ta se nezahtjevna trajnica poprilično izduži. Stoga su za nju najpovoljnije cvjetne gredice izložene izravnom suncu cijeli dan odnosno više od 6 sati. U svibnju i lipnju iz njezinih se uz tlo priljubljenih crvenkastih lisnih rozeta izdižu cvjetne stapke visoke 30-40 cm s crvenkastim duguljastim cvjetnim pupovima. Iz njih se razvijaju veliki izrazito žarkožuti svilenkasti zdjeličasti cvjetovi koji privlače pčele, leptire i ptičice. Slično djeluju i na vrtlarice i vrtlare: kad prolazite vrtom, tako se ističu i privlače vas da ih jednostavno morate pogledati. A kad pogledate samo jedan cvijet, imate osjećaj da gledate malo žarko sunašce.
Pupoljka na cvjetnoj gredici danima obilno cvate, predvečer ugodno miriši, a cvjetovi promjera 3 - 4 cm noću se te za oblačna i kišovita vremena zatvaraju.

Pretkraj ljeta dozrijevaju plodići, do jeseni se nadzemni dio biljke osuši, a iz vriježa, djelomično nadzemnih, a djelomično podzemnih stabljika, razvijaju se niske guste crvenkaste lisne rozete s korijenom. U rujnu osušene cvjetne stapke odrežite u razini sa zemljom, a lisne rozete će prezimiti. U proljeće suvišne rozete pažljivo počupajte. Ne budete li redovito prorijeđivali novonastale lisne rozete, oblikovat će se pregusta skupina koja može djelovati poprilično neuredno. Premda se može razmnožiti i sjetvom sjemenčica u jesen i ukorjenjivanjem vršnih zelenih reznica u proljeće, pupoljku, tu pomalo neobičnu višegodišnju biljku, najjednostavnije je razmnožiti dijeljenjem lisnih rozeta s korijenom. U tom sam obliku i ja dobila ovu zanimljivu biljčicu i posadila je na sunčanu gredicu u dijelu vrta izloženom suncu gotovo cijeli dan. Neumorno je cvala i nije bila viša od 30 cm. Nakon nekoliko godina posadila sam nekoliko rozetica u sjenoviti dio novoga vrta uz ogradu. No tu pupoljica nema dovoljno svjetla pa se biljke izdužuju i više su od 50 cm. Iza njih sam posadila žute perunike misleći da će se one izdizati iza pupoljki. No pupoljice su se tako izdužile da se perunike uopće ne vide. Stoga ću ih na proljeće opet preseliti na jednu malu gredicu u sunčani dio vrta.
Poslije cvatnje, pupoljka - u Americi poznata pod nazivom sundrops - nije baš privlačna pa to nije biljka za prednji vrt. No uz povrtnjak, na sunčanoj gredici iza kuće, pupoljka u kasno proljeće, kad se iznad lišća pojave cvjetovi, doista može uljepšati svako dvorište i kao magnet privući pčelice, leptire i ptičice.